Savjetovanje Krnetić
Prva privatna psihološka praksa u Bosni i Hercegovini, Savjetovanje Krnetić posvećeno je rješavanju psiholoških problema i razvijanju dugoročnog emocionalnog zadovoljstva i života vrijednog življenja kod svojih korisnika kroz primjenu kratkog i naučno zasnovanog psihološkog savjetovanja sa dugoročnim efektima.
Savjetovanje Krnetić omogućava kontinuiranu psihoterapiju, kao i savjetovanje profesionalaca kroz superviziranje njihove savjetodavne prakse. Psihološki pristup koji primjenjujemo zasnovan je na egzistencijalističko-humanističkim oblicima kognitivno-bihejvioralne terapije, kao što su REBT, ACT i CFT.
Psihološki pristupi
KBT
Kognitivno-bihejvioralna terapija (skraćeno: KBT, eng. Cognitive Behavioral Therapy) je zasnovana na naučnim principima za koje su istraživanja pokazala da su efikasni za širok raspon problema. Klijenti i terapeuti zajedno rade na identifikovanju i razumijevanju problema u terminima odnosa između misli, osjećanja i ponašanja.
REBT
Racionalno-emotivna bihejvioralna terapija (REBT) je aktivno-direktivna i na-problem-orijentisana psihoterapija koja uči ljude kako da identifikuju svoje samoodmažuće misli, uvjerenja, emocije i akcije, te kako da ih zamjene efikasnijim i samopomažućim reakcijima. Predstavlja prvu modernu kognitivno-bihejvioralnu terapiju.
ACT
Terapija prihvatanjem i posvećenošću (eng. Acceptance and Commitment Therapy, ACT) uči prevazilaženju patnje kroz punu svjesnost (eng. mindfulness) i razvijanju oblika djelovanja koji unapređuju življenje života. Dobila je ime na osnovu suštinske poruke: prihvati (eng. accept) ono što je izvan tvoje kontrole i posveti se (eng. commit) akcijama koje unapređuju i obogaćuju tvoj život. Predstavlja najuticajniji pristup trećeg talasa KBT.
CFT
Terapija usmjerena saosjećanjem (Compassion Focused Therapy, CFT) pomaže ljudima da razvijaju saosjećanje (eng. compassion) s ciljem razvijanja i njegovanja dubokog razumjevanja i saosjećanja prema sebi, umjesto odnosa prema sebi ispunjenog mržnjom i agresijom. Veoma je značajno da se formira zdraviji odnos prema svojim bolnim mislima i osjećanjima.
Prije savjetovanja
Pitanja koja bi klijent trebao razmotriti prije savjetovanja
Ispod je lista tema ili pitanja koje biste mogli postaviti prilikom prvog razgovora (procjene problema): Provjerite da li Vaš savjetnik ima relevantne kvalifikacije i iskustvo u oblasti psihološkog savjetovanja / psihoterapije. *Registar preporučenih kognitivno-bihejvioralnih terapeuta u Bosni i Hercegovini nalazi se ovdje. Raspitajte se o vrsti pristupa koji savjetnik koristi i kako je on povezan sa Vašim problemom. Raspitajte se da li je savjetnik pod supervizijom (većina profesionalnih udruženja smatra superviziju obaveznom).
Psihološki problemi
Postoje različite podjele psiholoških problema. Jedna podjela je prema emocionalnom stanju koje dovodi do psihičke patnje i koje osobu ometa u svakodnevnom funkcionisanju. Takva emocionalna stanja su anksioznost, depresija, bijes i stres. Ova emocionalna stanja nazivaju se neadaptabilnim ili disfunkcionalnim stanjima. Najbolji opis ovih stanja, u stvari, je samoodmažuće stanje, jer ostajanjem u ovakvom stanju bez rješavanja problema (samostalno, uz pomoć bliskih osoba ili stručnjaka) osoba sama sebi odmaže u postizanju ličnih ciljeva i trpi patnju. Emocionalna patnja osobu dalje dodatno ometa u svakodnevnom funkcionisanju čime sama sebi stvara nove probleme i ulazi u zatvoreni krug: još više emocionalne patnje - još više problema...
Navedena emocionalna stanja javljaju se povodom spoljašnjih ili unutrašnjih aktivirajućih događaja.
Anksioznost
Poremećaji anksioznosti su najčešći emocionalni poremećaji, koji zahvataju i mlade i odrasle ljude. Može se razviti usljed kompleksnih kombinacija faktora rizika, uključujući životne događaje, karakteristike ličnosti, genetiku, hemijske procese u organizmu. Poremećaji anksioznosti uspješno se tretiraju.
Depresija
Depresija je ozbiljan emocionalni poremećaj koji značajno utiče na razvoj problema u odnosima sa drugim ljudima, patnju porodice i gubitak radne produktivnosti. Ipak, depresija se uspješno tretira psihološki, medikamentima ili njihovom kombinacijom.
Bijes
Ljutnja je potpuno normalna i zdrava ljudska emocija. Ali kad izmakne kontroli, ljutnja se pretvara u bijes i postaje destruktivna, te može prouzrokovati brojne probleme – na poslu, u bliskim odnosima i cjelokupnom kvalitetu života.
Stres
Brz tempo života, međuljudski odnosi, dugotrajno obrazovanje, poslovna kompeticija, borba za moć, društveni status ili golu egzistenciju, kontinuirani su izvor stresa. Posljedice ne rješavanja stresa kreću se (i najčešće se dešavaju redoslijedom) od lošeg zdravlja preko rasturenih brakova i gubitka posla, do prerane smrti.
Asertivnost
Većina ljudi vjeruje da je život sa čestim međuljudskim problemima nezdrav i neprirodan način života. Međutim, to je potpuno prirodan način života. Životna činjenica je da bez obzira šta neko radio i kakav život vodio, uvijek će se naći pojedinci ili grupe ljudi koji će mu s vremena na vrijeme prouzrokovati probleme.
Bračne i ljubavne krize
Ljudi ulaze u bračne i ljubavne krize jer su njihova očekivanja u vezi braka, ljubavi i zajedničkog života uglavnom nerealistična. Prosječan muškarac misli da (zato što je oženjen ili u vezi) njegova partnerka bi trebala biti dosljedno ljubazna i uslužna, a prosječna žena misli da (zato što je vjenčana ili u vezi) njezin partner bi trebao biti konstantno nježan i pun razumijevanja.
Dr Igor Krnetić
Doktor psiholoških nauka, RE&KBT, ACT i CFT terapeut, sertifikovani internacionalni supervizor Albert Elis instituta iz Nju Jorka
Dr Igor Krnetić je međunarodno i lokalno sertifikovan terapeut i supervizor za kognitivno-bihejvioralne terapije, začetnik kognitivno-bihejvioralnih terapija u Bosni i Hercegovini i začetnik trećeg talasa kognitivno-bihejvioralnih terapija na prostoru bivše Jugoslavije.
KBT u svom kliničkom radu primenjuje od 2002. godine, a edukaciju i superviziju za primjenu KBT sprovodi od 2007. godine.
Treći talas KBT primjenjuje od 2009. godine, a učio ga je od osnivača ACT-a Stevena C. Hayesa, Kelly G. Wilsona i Kirk D. Stroshala, kao i od osnivača CFT-a Paul Gilberta.
Od 2011. godine edukuje i supervizira kolege psihologe i psihijatare iz bivše Jugoslavije za primjenu trećeg talasa kognitivno-bihejvioralne terapije.
Bivši je univerzitetski profesor psihopatologije i psihoterapije. Dao je otkaz na fakultetu da bi se u potpunosti posvetio psihoterapijskoj praksi.