logo

Preporučujemo

Šta je KBT?

Kognitivno-bihejvioralna terapija (skraćeno: KBT, eng. Cognitive Behavioral Therapy) je oblik psihoterapije koji naglašava važnost uloge mišljenja u onome šta osjećamo i kako se ponašamo. Kognitivno-bihejvioralni terapeuti uče da, kada je naš mozak zdrav, onda je naše mišljenje to koje prouzrokuje da se osjećamo i ponašamo na određen način. Zbog toga je, ukoliko doživljavamo osjećanja koja ne želimo ili se ponašamo na način koji ne želimo, važno identifikovati razmišljanja koja uzrokuju ta osjećanja i ponašanja...

Više o ovom...

Pitanja koja bi klijent trebao razmotriti prije savjetovanja

Ispod je lista tema ili pitanja koje biste mogli postaviti prilikom prvog razgovora (procjene problema):

  • Provjerite da li Vaš savjetnik ima relevantne kvalifikacije i iskustvo u oblasti psihološkog savjetovanja / psihoterapije.
    *Registar preporučenih kognitivno-bihejvioralnih terapeuta u Bosni i Hercegovini nalazi se ovdje.
  • Raspitajte se o vrsti pristupa koji savjetnik koristi i kako je on povezan sa Vašim problemom.
  • Raspitajte se da li je savjetnik pod supervizijom (većina profesionalnih udruženja smatra superviziju obaveznom).
  • Raspitajte se da li je savjetnik ili savjetnička agencija član profesionalnog udruženja i da li poštuje etički kodeks. Ako je moguće, nabavite kopiju tog kodeksa.
    *Kodeks prakse i etike Bosansko-hercegovačkog udruženja za kognitivno-bihejvioralnu terapiju nalazi se ovdje.
  • Razgovarajte o svojim ciljevima i očekivanjima od savjetovanja.
  • Raspitajte se za cjenovnik ako postoji (ako su Vaši prihodi niski, provjerite da li savjetnik koristi kliznu skalu), te razgovarajte o učestalosti i približnoj dužini savjetovanja.
  • Dogovorite regularne kontrolne termine sa Vašim savjetnikom radi evaluacije napretka.
  • Ne ulazite u dugotrajne savjetodavne ugovore ukoliko niste sigurni da je to neophodno ili korisno za Vas.
  • Ako nemate priliku da razgovarate o navedenim pitanjima tokom prvog razgovora, razgovarajte o njima u sledećoj adekvatnoj prilici.

 

Opšta pitanja

Savjetnikovo samo-razotkrivanje može ponekad biti terapijski korisno. Međutim, ako tokom savjetovanja dominira savjetnikovo pričanje o njegovim ličnim problemima, raspravite to tokom savjetodavnog razgovora.

Ako se u bilo kojem trenutku osjetite omalovaženo, poniženo ili izmanipulisano tokom savjetovanja, razgovarajte o tome sa savjetnikom. Lakše je riješavati probleme u trenutku kada se pojavljuju.

Ne prihvatajte velike poklone od Vašeg savjetnika. To se, međutim, ne odnosi na važne terapijske materijale.

Ne prihvatajte pozive na druženje od Vašeg savjetnika, npr. večera u restoranu ili odlazak na piće. Ovo se, međutim, ne odnosi na važne terapijske zadatke kao što su odlazak u pratnji Vašeg savjetnika u situacije koje će Vam pomoći da prevaziđete fobiju.

Ako Vaš savjetnik predloži promjenu mjesta održavanja savjetodavnog razgovora bez dobrog razloga, npr. iz kancelarije u savjetnikov lični dom, nemojte pristati.

Istraživanja su pokazala da nije korisno za klijente da imaju seksualne kontakte sa svojim savjetnicima. Profesionalna udruženja u oblasti savjetovanja i psihoterapije smatraju da je neetično za savjetnike ili terapeute da imaju seksualne aktivnosti sa aktuelnim klijentima.

Ako imate bilo kakve nedoumice oko savjetovanja koje dobijate, razgovarajte o tome sa Vašim savjetnikom. Ukoliko ste i dalje nesigurni, tražite savjet, možda od prijatelja, profesionalnog udruženja kojem Vaš savjetnik pripada ili savjetodavne agencije koja zapošljava Vašeg savjetnika.